Osunčani plićaci najljepšeg ekosustava Jadrana

Osunčani plićaci najljepšeg ekosustava Jadrana

Autonomno ronjenje za veliku većinu ronilaca odvija se u zoni infralitorala. Zaroni počinju među suncem osunčanim algama, a upravo do desetak metara dubine mogu biti najmanje zahtjevni, ali često pruže najraznolikiji život. Sunce je tu još uvijek jako i osigurava život raznim algama, biljkama, organizmima koji iz nežive stvaraju živu hranu i prve su u hranidbenom lancu.

 

Nisu svi plićaci jednako plodni. Šljunkoviti plićaci izloženi stalnim strujama i valovima stalno pomiču dno, što onemogućava vezivanje algi i biljaka za njega. A to znači da ima i znatno manje rakova, riba, žarnjaka, bodljikaša… Ipak, tu će se naći najveći među svim glavočima – glavoč pločar, razni rakovi samci, pužići s tvrdim kućicama i najneobičnije ribice priljepčići.

Miro Andrić
Pjeskoviti plićaci prepuni su života koji se skriva čak do metra duboko u pijesku. Ovdje se zakopavaju razni ježinci, zvjezdače i školjkaši. Zbog sitnih čestica more je manje prozirno, ali pijesak tu i tamo dopusti da se ukorijeni malo sviline, da iznikne koja alga roda Sargassum, a negdje se razviju u prave livade najvažnije biljke podmorja – posidonije.

Ronjenje u tim uvjetima zahtijeva eleganciju i gracioznost pokreta jer previše mahanja perajama podignut će oblake pijeska koji smanjuju vidljivost, ali zato u noćnim zaronima privlače razne ribice koje se hrane u pijesku. Trlje, ovčice i arbuni rado će vas pratiti da bi vidjeli hoćete li nešto otkriti perajama, a najneobičnija je ribica huj bijelac.

 

Pješčana dna carstva su riba koje se zakopavaju, poput raznih listova, ali i riba koje vrebaju iz zasjede, poput bežmeka i znatno otrovnijega pauka. U pješčanim plićacima more filtrira i najveći jadranski školjkaš: do metar visoka periska. Taj sredozemni endem zaštićena je vrsta.

 

Morske livade najljepši su i najvažniji ekosustavi Jadrana. Čini ga još jedna biljka koja raste samo u Sredozemlju – posidonija. U livadama te morske cvjetnice živi čak 20% vrsta, a u njima se životinje razmnožavaju, odrastaju i sklanjaju. Njezino korijenje veže pjeskovito dno i sprječava eroziju.

 

Najzastupljeniji i najljepši zaroni pripadaju kamenim licima otoka i obale koji se u ekstremnim slučajevima okomito spuštaju i više od 100 metara u dubinu. Tu nalazimo životinjski svijet koji u dubljim slojevima vode najviše ovisi o morskim strujama, koje donose sitne čestice hrane za bezbrojne filtratore mora.

 

Prve životinje, najprimitivnije, jesu spužve. Zapravo su to kolonije sitnih jedinki koje žive od onoga što im more donese. Oblik im je nepravilan, često izgledaju poput kamena ili dimnjaka, neke su poput slonova uha.

Marjan Radović
Biti životinja koja cijeli aktivni život provede kao biljka na jednom mjestu nije neobično u podmorju. U takve svakako ubrajamo žarnjake, a njihovi su najljepši predstavnici razne gorgonije i kameni koralji, najljepši prizor u podmorju. Tu nalazimo murine, ugore i škarpine, nezamislive boje i oblike.
Indux media d.o.o.

Špilje

Siromašne životom, ali izazovne za ronioce, mnoge skrivaju tragove stalaktita i stalagmita iz ledenoga doba kada su bile na suhom. Zbog nedostatka sunca i manjka struja život je u njima siromašniji. Na sedimentnom dnu najčešće nalazimo vlasulju opnenu voskovicu i maloga glavoča leoparda. Ulazi i otvori špilja, zasjenjeni svodovi, prekriveni su žarnjacima žuta čaška.